Život se vraća- zašto su nam potrebni zdravi ekosustavi
Bez zdravih ekosustava nema života za životinje i biljke, a značajan je i utjecaj na ljude. Degradirani ekosustavi ne mogu obavljati ključne funkcije koje inače pružaju besplatno, poput filtriranja i zadržavanja vode, osiguravanja čiste pitke vode te ublažavanja učinaka poplava i suša. Zdravi ekosustavi također pružaju prostor za rekreaciju te jamče očuvanje prirode. Za ribare i poljoprivrednike, presušena rijeka ili nezdravo tlo mogu značiti gospodarsku katastrofu.
Ova prijetnja je stvarna. U Europi je samo 37% površinskih voda dobrog ili vrlo dobrog ekološkog stanja, a samo 29% dobrog kemijskog stanja . Ključna je suradnja kako bismo pomogli u zaštiti naših ekosustava; rješavanje vodne krize nalazi se u središtu našeg zajedničkog djelovanja.
Upravo je to bio cilj Partnerstva za Dunav, sedmogodišnjeg međusektorskog partnerstva (2014.-2021.). Uz podršku Zaklade Coca‑Cola, Partnerstvo je okupilo WWF Srednje i Istočne Europe (WWF-CEE), Međunarodnu komisiju za zaštitu rijeke Dunav (ICPDR), te lokalne i nacionalne vlasti i dionike, s ciljem promicanja obnove i očuvanja rijeka i močvarnih područja u slivu rijeke Dunav.
Rijeka Dunav najveća je u EU i predstavlja žilu kucavicu za europske zajednice i 7.000 vrsta koje sliv rijeke nazivaju domom . „Različiti ekosustavi pružaju različite usluge lokalnim zajednicama,“ objašnjava Stoyan Mihov, voditelj programa za slatkovodne ekosustave u WWF-u Bugarska.
Rad Partnerstva u slivu rijeke Dunav
Prije dva stoljeća rijeka Drava na hrvatsko-mađarskoj granici donosila je darove lokalnim zajednicama: od usjeva do ribe, pitke vode i kulturne poveznice. Od tada su desetljeća ljudskih aktivnosti ostavile traga na ekosustavu. Najznačajnije, na kraju 18. stoljeća jedan dug i vijugavi meandar rijeke je odvojen. Razina vode je pala, divlji svijet je pogođen, a izvor sredstava za život je izgubljen.
Na lokaciji riječnog rukavca Stara Drava, tim Partnerstva za Dunav, zajedno s ključnim partnerima, implementirao je izgradnju denivelacijskog praga s ribljim prijelazom na izljevnom dijelu i ograničeno jaružanje riječnog rukavca . Sadile su se autohtone vrste drveća kako bi se poboljšala bioraznolikost poplavnih područja, a zajedno s lokalnim ribolovcima obnovljene su ribolovne platforme te je uklonjeno više od 40 napuštenih i oštećenih platformi, što je unaprijedilo staništa riba i zdravlje močvarnog područja. Lokalne zajednice vidjele su kako močvara oživljava svakim danom.
U međuvremenu, u Bugarskoj, močvara Persina na jednom od otoka Dunava je utihnula. Kako su se močvare isušivale, ekosustav i okolni život su propadali. Veličanstvenih autohtonih dalmatinskih pelikana više nije bilo što je bio jasan znak da je nešto pošlo po zlu za bioraznolikost. Bilo je jasno da je potrebno poduzeti mjere oporavka.
U Persini je lokalni tim za provedbu projekta modernizirao postojeću branu kako bi se poboljšao dotok vode iz Dunava te je instaliran sustav za praćenje razine vode u stvarnom vremenu radi preciznijeg nadzora vodostaja. Kada se voda vratila u močvaru Persina, vratila se i melodična buka prirode. Ptice, ribe i vodozemci ponovno su naselili močvaru, a naposlijetku su se vratili i dalmatinski pelikani. Mogli su se nastaniti na novoizgrađenim platformama za pelikane. Povratak divljeg svijeta značio je i bolje izglede za prirodu.
Izvan područja Dunava i diljem Europe, brojni projekti usmjereni na upravljanje vodnim resursima pomažu u očuvanju ekosustava i podršci zajednicama.
Nakon potresa u Petrinji 2020. godine, mnoga ruralna kućanstva u okolici Gline i Petrinje izgubila su pouzdan pristup vodi. Te zajednice, bez javne vodoopskrbne mreže, oslanjaju se na privatne bunare – od kojih su mnogi oštećeni. Od 2021. godine, The Coca‑Cola Foundation dodijelila je bespovratna sredstva u ukupnom iznosu od 492 tisuće američkih dolara u partnerstvu s Hrvatskim Crvenim križem, podržavajući napore za redovito čišćenje i obnovu više od 400 bunara godišnje na područjima pogođenim potresom. Ovim radom svake je godine poboljšan pristup vodi za više od 1.200 ljudi, a ujedno se pruža podrška i stočarstvu koje je vrlo značajno za lokalno stanovništvo.
Ovo je samo dio brojnih projekata upravljanja vodnim resursima koje provodimo i pokazatelj učinka koji možemo postići za naše ekosustave i zajednice kada djelujemo zajedno.
O WWF-u
WWF je jedna od vodećih neovisnih organizacija za zaštitu prirode u svijetu, s više od 5 milijuna podupiratelja i globalnom mrežom aktivnom u više od 100 zemalja. Misija WWF-a je zaustaviti degradaciju prirodnog okoliša planeta i izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom – očuvanjem biološke raznolikosti, osiguravanjem održivog korištenja obnovljivih prirodnih resursa te promicanjem smanjenja onečišćenja i rasipne potrošnje. Kao član globalne WWF mreže, WWF Srednja i Istočna Europa (WWF-CEE) djeluje s ciljem promicanja misije WWF-a u sedam zemalja srednje i istočne Europe. Organizacije članice uključuju WWF-Bugarska, WWF-Mađarska, WWF-Rumunjska. WWF-Slovačka, WWF-Ukrajina i WWF u Češkoj. www.wwfcee.org
O Zakladi Coca‑Cola
Misija Zaklade Coca‑Cola je stvarati pozitivan utjecaj u zajednicama diljem svijeta u kojima posluje tvrtka The Coca‑Cola Company i gdje naši zaposlenici žive i rade. Podržavamo transformativne ideje i institucije koje se bave složenim globalnim izazovima i ostavljaju mjerljiv i trajan učinak. Naša su doniranja usmjerena na održiv pristup sigurnoj vodi, otpornost na klimatske promjene i pripravnost na katastrofe, kružno gospodarstvo, ekonomsko osnaživanje te inicijative koje utječu na našu lokalnu zajednicu. Od osnutka 1984. godine, Zaklada Coca‑Cola dodijelila je više od 1,5 milijardi dolara u skladu sa svojom misijom jačanja zajednica širom svijeta.
[1] WWF, Bringing Life Back to Europe https://wwfeu.awsassets.panda.org/downloads/bringing_life_back_to_europe_s_waters_web_1.pdf
[2] ICPDR, The River Danube – Europe’s Backbone of Biodiversity
https://www.icpdr.org/publications/danube-river-europes-backbone-biodiversity
[3] Ova mjera poduzeta je nakon pažljivog razmatranja više opcija za rješavanje velike visinske razlike između glavnog korita Drave i starog rukavca na poplavnom području. Glavno riječno korito prošlo je kroz brojne promjene koje su dovele do stalnog produbljivanja korita, čime je dodatno napredovalo odvajanje od ranije odsječenih bočnih rukavaca i poplavnih područja.